Psiholozi otkrili: Što nered u domu može reći o vašoj psihi?

Prema stručnjacima za psihologiju prostora ("environmental psychology"), okruženje u kojem boravimo „produžetak je našeg mentalnog stanja“. Kako navodi American Psychological Association, a prenosi Nova.rs, fizički nered povećava razinu stresa i kortizola te može upućivati na probleme s regulacijom emocija, motivacijom ili anksioznošću.

Što određene vrste nereda mogu otkriti o psihi osobe, prema etolozima, kliničkim psiholozima i istraživanjima objavljenima u časopisima poput Personality and Social Psychology Bulletin i Journal of Environmental Psychology?

Skrivanje nereda: potreba za održavanjem pozitivne slike o sebi

Ako je dom na prvi pogled uredan, a nered je sakriven u ladicama, ormarićima ili ostavi, psiholozi to često povezuju sa željom da se na druge ostavi što povoljniji dojam.

Istraživanja objavljena u Journal of Consumer Research pokazuju da takvo ponašanje može biti povezano s perfekcionizmom, strahom od procjene i potrebom za kontrolom vlastite slike.

Takve osobe žele izgledati sređeno, čak i kada to zahtijeva stvaranje „fasade“ iza koje se skriva emocionalni nered.

Slomljeni predmeti: izbjegavanje problema

Predmeti koji su slomljeni, a nikada popravljeni, često upućuju na to da osoba odgađa rješavanje problema u svakodnevnom životu.

Prema kliničkim psiholozima s portala Verywell Mind, izbjegavanje popravaka ili odgađanje obaveza povezano je s pasivnim stilom suočavanja i sklonošću promatranju života kroz „ružičaste naočale“.

Te osobe često žive „dan po dan“, nadajući se da će se stvari riješiti same od sebe.

Neorganiziran radni stol: kreativni kaos ili emocionalna nezrelost

Neuredan radni stol može upućivati na impulzivnost, djetinjastost ili prenaglašeno samopouzdanje. Ipak, istraživanje Sveučilišta u Minnesoti (objavljeno u časopisu Psychological Science) pokazalo je da osobe s kaotičnim radnim okruženjem često postižu bolje rezultate na testovima kreativnosti.

Dakle, neuredan stol ne znači nužno neodgovornost — ali samo ako se pojedinac lako snalazi u tom „organiziranom kaosu“.

Prepuna košara za rublje i kanta za smeće: kronično odgađanje

Ako se košara za rublje i kanta za smeće redovito prelijevaju, psiholozi to često povezuju s prokrastinacijom. Prema APA-i, odgađanje zadataka može biti posljedica anksioznosti, niskog samopouzdanja ili poremećaja pažnje.

Takve osobe često biraju „emocionalno olakšanje u trenutku“ umjesto zadatka koji treba obaviti.

Prazan ulaz u stan: emocionalna praznina i teškoće u stvaranju doma

Ulaz bez namještaja, dekoracije i osobnih predmeta može upućivati na to da osoba nema razvijen osjećaj pripadanja prostoru.

Stručnjaci s Cleveland Clinic objašnjavaju da emocionalna distanca prema domu može biti povezana s niskim samopoštovanjem, nedostatkom sigurnosti ili osjećajem usamljenosti.

Te osobe često vjeruju da se prava sreća ne može postići u samoći, pa nesvjesno izbjegavaju stvaranje toplog, osobnog ambijenta.

Prljava, zapuštena kuhinja: mogući znak depresije

Kuhinja je, prema psiholozima, jedna od prvih prostorija koja otkriva pad motivacije i energije.

Kako navodi National Institute of Mental Health (NIMH), smanjena briga o kući i svakodnevnim obavezama jedan je od ranih znakova depresivnog poremećaja.

Kada osoba više nema snage ni za osnovne higijenske navike, to se često prvo vidi na posuđu, mrljama i općoj zapuštenosti kuhinje.

Neuredna kupaonica: kronični stres i mentalna iscrpljenost

Kupaonica je prostorija koja se obično održava čistom čak i kod ljudi koji nisu posebno skloni sređivanju. Prema psiholozima s Psychology Today, zapuštena kupaonica može upućivati na dugotrajan stres, mentalnu preopterećenost ili burn-out sindrom.

Nered se gomila jer osoba nema emocionalnog kapaciteta baviti se svakodnevnim obavezama.

Ekstreman nered: mogući poremećaj gomilanja

Pretjerano gomilanje predmeta (hoarding) prepoznato je kao poremećaj unutar opsesivno-kompulzivnog spektra te je uvršteno u dijagnostičke priručnike poput DSM-5, koji izdaje American Psychiatric Association.

Osobe s ovim poremećajem osjećaju snažnu vezanost za stvari i doživljavaju jak stres pri pomisli da ih bace.

U takvim slučajevima preporučuje se psihoterapija, osobito kognitivno-bihevioralni pristup.

Opsesivna potreba za čistoćom: također potencijalni OKP

Suprotan ekstrem — pretjerana urednost i odbojnost prema i najmanjem neredu — može upućivati na opsesivno-kompulzivni poremećaj.

Kako ističe Cleveland Clinic, potreba za potpunom kontrolom prostora često je način regulacije unutarnje anksioznosti.

Kako nered utječe na mentalno zdravlje?

Studija Sveučilišta u Kaliforniji pokazala je da osobe koje žive u neurednom domu imaju povišenu razinu kortizola, hormona stresa.

Uklanjanje nereda, kažu psiholozi, nije samo estetski čin, nego i važna psihološka intervencija.

Uređen prostor smanjuje anksioznost, povećava produktivnost i stvara osjećaj kontrole nad vlastitim životom.